Svakodnevni izbori ovise o potpori
„Osobna asistencija čini ljude vidljivima”, rekao je Christoph Dirnbacher, prema izvještaju BIZEPS-a o raspravi. Hanna Kamrat objasnila je da bi bez asistencije morala živjeti u ustanovi. Werner Rosenberger rekao je da mu asistencija omogućuje i zaposlenje i volonterski rad. Njihova su iskustva povezala raspravu o financiranju s odlukama o tome gdje živjeti i kako provoditi dan.
Sustav podijeljen između posla i privatnog života
U priopćenju organizatora istaknuta je podjela odgovornosti između savezne razine i pokrajina. Sudionici su željeli lakše prijelaze između asistencije na poslu i potpore u privatnom životu kako bi se financiranje prilagodilo svakodnevici ljudi. Zatražili su i veće priznanje zanimanja asistenta te osposobljavanje osoba koje upravljaju vlastitom asistencijom. [1]
Pristup osobama koje su trenutačno isključene
Selma Sprajcer zatražila je odgovarajuće financiranje, pravedne plaće i asistenciju za osobe s intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom. Marlies Neumüller istaknula je da osobe s invaliditetom trebaju birati gdje i kako žive. Rasprava je okupila korisnike asistencije, pružatelje usluga i donositelje politika oko promjena za koje se još zalažu. [2]